Kakvu Europsku uniju ostavljamo mladima? Populizam, elitizam i liberalna demokracija

Berto Šalaj
Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Ugledna međunarodna istraživačka organizacija, Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (The International Association for the Evaluation of Educational Achievement, IEA), provela je 2016. godine veliko komparativno istraživanje znanja, sposobnosti, stavova i vrijednosti mladih u dobi od 14 godina, kojim se željelo utvrditi načine na koje se mladi ljudi pripremaju za preuzimanje uloge aktivnih građana (Schulz i dr., 2018). Istraživanje je obuhvatilo 24 države iz različitih dijelova svijeta, a među njima bila je i Hrvatska u kojoj je istraživanje provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 4045 učenika, pri čemu se jedan dio pitanja odnosio i na stavove mladih prema Europskoj uniji. Prema rezultatima istraživanja, 47% hrvatskih učenika izražava potpuno slaganje s tvrdnjom „Ponosan sam što je moja zemlja članica Europske unije“, dok ih 36% isto smatra za tvrdnju „Osjećam se dijelom Europske unije.“ Indikativno je da nakon pet godina članstva naše države u Europskoj uniji tek nešto više od jedne trećine hrvatskih učenika osjeća snažnu pripadnost toj zajednici. U ovom tekstu neću se usredotočiti na detaljniju interpretaciju navedenih rezultata, već će oni poslužiti za tematiziranje šireg pitanje odnosa mladih prema Europskoj uniji (…)

Preuzmite cijeli članak na sljedećoj poveznici: